RIBOLOV NA MORU Šime Duvančić

Zahvaljujući klimatskim promjenama i zatopljenju mora, udičari će i u hladnijem dijelu godine na relativno plitkim terenima moći loviti i "crvene kraljeviće". Doduše, ulov će u siječnju i početkom veljače biti nešto slabiji, ali još uvijek dovoljan za prave športske gušte.

Za crvene nema zime

Ne zna se zašto, ali za razliku od većine drugih riba, arbuni se dolaskom jeseni i hladnijih dana približavaju obalama i plićim podmorskim uzvisinama. Zadržavaju se na istim pozicijama gdje tijekom lipnja obavljaju mrijest. Tu neće ostati samo do kraja prosinca, kao što su radili nekada, do prije 10 -15 godina, nego i poslije, čak do veljače, barem na većini područja. Tako će zahvaljujući klimatskim promjenama, zatopljenju mora, udičari i u hladnijem dijelu godine na relativno plitkim terenima moći loviti i "crvene kraljeviće". Doduše, ulov će u siječnju i početkom veljače biti nešto slabiji, ali još uvijek dovoljan za prave športske gušte. U lovu na arbune zimi uživati će svi kojima je važan broj ulovljenih riba te oni željni nadmudrivanja s krupnim primjercima  koji ni po ćemu ne zaostaju za svojom najcjenjenijom i kraljevskom titulom okićenom rodicom - komarčom.

Apetit i Mjesec

Udičari kojima je važan broj ulovljenih primjeraka najbolje je da love nad dnima od oko 10 metara pod površinom, a u siječnju koji metar dublje. Oni, pak, željni lova rjeđih krupnih riba bolje je da love na dubinama od 30-ak metara. Najkrupniji, kapitalni usamljenici će se moći loviti na nešto većim dubinama. Osim što se zadržavaju na raznim dubinama, arbuni ni zimi ne biraju previše ni vrstu dna na kojem će tražiti hranu. Ipak, iako ih ima i na muljevitom dnu, više ih je nad pjeskovitim terenima, a posebno se masovno zadržavaju na tvrdim, koraljnim, ljušturastim i kamenim. Idealna su mjesta za njihov lov obronci plićih podmorskih uzvisina, rubovi manjih uvala čije dubine naglo poniru, te potopljeni brodovi i umjetni brakovi.

U zimskom lovu arbuna uživati se može cijeli dan, iako najbolje rade ujutro i navečer. No, i tada je njihov apetiti različit, jer kao rijetko kojim morskim ribama on veoma ovisi o fazi Mjeseca. Naime, skoro se u potpunosti poklapa sa solunarnom teorijom raspoloživosti riba za uzimanje hrane. To znači da ujutro iznimno dobro rade prvi pet dana mladog Mjeseca, a u sumrak tijekom posljednje četvrtine. Osim toga, i plima i oseka, posljedice djelovanja Mjeseca, također imaju značajni upliv na apetit arbuna. Plima pozitivan, a oseka negativan, osobito nagla i velika.

Crveni vole crveno

Arbuni imaju svoje staze po kojima se kreću obilazeći određeno područje. Tu zastajkuju i ruju tražeći crviće i račiće. Zato im se mogu ponuditi svi mamci iz tih skupina, ali se najčešće rabe kozice, gambori i raci samci te sitni crvi iz plimne zone. Vrlo rado će prihvatiti i bijeli rep škampa te komad velikog crva. Međutim, za razliku od svoje slavnije rodice komarče kraljevići više cijene tanje i mekše dijelove, od repa, ali ne one od tamnih crva iz mekanog, nego crvenkaste iz tvrdog tla. Vezano uz to, dokazano je da arbuni, osobito kad im je okružje sivo kakvo je zimi, najradije posežu za zalogajima crvenih nijansi. Zato ih natjecatelji primamljuju i crveno obojenim olovnicama (jer ne smiju pravom primamom).

Kao i kraljici, kraljeviću je poslastica i crv štrcaljac, tzv. "bibi". Bez razmišljanja bacit će se na njega ma koliko velik bio, iako neće biti u stanju pregristi mu višeslojnu kožu. Da bi se arbun štrcaljcem i lovio, crva treba izrezati na kvadratiće prikladnih dimenzija. Te komade treba mamčiti tako da ih udice potpuno probode, a da im želatinska unutrašnjost bude pri tome okrenuta unutrašnjosti krivine udice. Vrhovi udica u cijelosti moraju biti izvan žilave kože mamca. Mamčiti se mogu i cijeli štrcaljci, ali samo sitni, osobito mekši, konzervirani, kakvi se mogu kupiti.

Osm poslastica, arbuni će prihvatiti i puno dostupniju hranu. Zato se mogu loviti i komadima glavonožaca te sitnim ribama poput srdele, gavuna ili šaruna. I najčešće rabljeni udičarski mamac, meso školjke dagnje, veoma prija arbunu, osobito svježe. Na umu treba imati i to da arbuni na nekim manjim lokalitetima imaju posve posebnu omiljenu hranu, pa je prilikom polaska u lov na nepoznate terene dobro ponijeti što više raznovrsnih mamaca i utvrditi koji je od njih najučinkovitiji.

Dugi i kratki privezi

U ribolov je dobro ponijeti i na više načina kompletirane završnjake, sisteme, jer se njihovom prikladnom konstrukcijom može znatno utjecati na rezultat lova. Za najčešće situacije, lov na poznatom terenu iz usidrenog plovila kad arbuni dobro "rade", prikladan je završnjak s tri kraća priveza, pjoka  od 20 do 40 cm. Kada ribe slabije uzimaju mamce bolji je pribor kompletiran od tanjih (0,15-0,20 umjesto 0,25-0,30 mm) ali dužih priveza (60-70 cm). I razmak između njih treba biti veći, umjesto 30-50 cm barem 70-80 cm. U oba slučaja prvi se privez stavlja na trokraku vrtilicu koja preko kopče nosi i olovnicu (50-100 g), a ostala dva spoja priveza s predvezom bolje je izvesti preko perline, sitne staklene probušene perlice. I spoj završnjaka s osnovnom strunom, 20-tak centimetara poviše spoja najgornjeg priveza, treba izvesti vrtilicom.

Završnjak, ali i osnovnu strunu, osim od slabo istezljivog najlona pomenutih promjera može se napraviti i od suvremenih višenitki upola manjih promjera. Tako će se najbolje osjetiti svaki dodir ribe i najbrže davati kontra. Priveze je, pak, najbolje izraditi od što manje uočljivog klasičnog bezbojnog najlona ili suvremenog fluorokarbona, odnosno hiperkarbona.

Struna, udice i štap

Osnovna struna mora biti malo deblja od završnjaka (0,35-0,50 mm), a posebnu pozornost treba posvetiti odabiru udice. Zato što mu usta nisu osobito velika (premda može narasti i do 3 kg) arbun se najbolje lovi relativno malim udicama, širine luka 9-12 mm, iako se mogu rabiti i malo manje i veće. Osim izgleda čeljusti arbuna, na izbor oblika udice utječe i vrsta primjenjenog mamca. Za mamčenje kozica najbolje su udice "Mustad" 220, 224 i 2315, "Cannelle" 1208, 1209 i 1402, "Gamakatsu" 1070, 1090 i 1330. One su dobre i za mamčenje školjki, ali su za to još bolje "Cannelle" 1122 i 1503. Za mamčenje crvića najprikladnije su "Mustad" 496 i 1425.

Od ostalog pribora, potreban je štap brze akcije i vrlo osjetljivog vrha, dužine između 1,7 do 4,5 m, ovisno o prostoru u plovilu i spretnosti ribiča. Na njega treba montirati jaki čekrk prijenosnog odnosa barem 1 : 3,8.

U pokretu i s mjesta

Na dobro poznatim terenima najbolje je loviti iz usidrenog plovila. Tako se štedi vrijeme i gorivo, ali se može i primamljivati, čime se znatno poboljšavaju rezultati. Čekaju li pri dnu arbuni, čim olovnica dotakne dno, a često i dok pribor propada, uslijedit će snažni udarci na koje odmah treba odgovoriti kratkim kontrama. Poslije dva ili tri udarca, treba izvlačiti. Veći primjerci će snažno potezati prema dnu, svaki na svoju stranu, a svi će se neprestano drmusati, do posljednjega daha, čak i kad se nađu na dnu plovila, ali će rijetko spadati. To su za ljubitelje prirode nezaboravni trenuci jer je teško naći ljepše prizore od srebrno - ružičastog bljeskanja arbuna u modrom moru dok se neumorno drmusaju na spustacu.

Može i primamljivanje

Ako i nakon čekanja od nekoliko minuta izostanu napadi ili se oni manifestiraju samo kao dodiri, pokušati se može s primamljivanjem mjesta lova ili lovom sa završnjakom veće dužine i dužih priveza. Takav se završnjak, međutim, ne drži tako da samo olovnica dodiruje dno, nego se cijeli spustac lagano polegne, osobitno završnjak (sistem), kao parangal, ali lagano zategnut, što mogu samo dobro izvježbani ribiči.

Osim kad arbuni nikako ili slabo jedu, plovilo se može premještati, još bolje prepustiti morskoj struji i vjetru, kad se lovi na većem ravnom području. Tako će se pročešljati više terena i ribe lakše pronaći. Tijekom takvog lova olovnica mora stalni dodirivati dno, ali struna uvijek treba biti lagano zategnuta kako bi se osjetio svaki ugriz arbuna. Kad se zabilježi prvi ulov, treba se vratiti malo nazad, spustiti sidro i nastaviti loviti iz usidrenog plovila. Mjesto ulova se može obilježiti plutačom pa nastaviti loviti oko njega, s povremenim vraćanjem otplutanog plovila k plutači.

Tek kad se pronađe pozicija na kojoj arbuni rade poželjno je primamljivati. Tako ih se zadržava u zoni lova pa ulov može biti iznimno velik. Osim toga, potrebno je ponekad pomjeriti se samo nekoliko metara naprijed ili natrag, lijevo ili desno iz "osinjaka"dgosadnih gira, pa pronaći stanište arbuna.